Premijer europske zemlje: Ruskim vojnicima treba doživotno zabraniti ulazak u Schengen!

Ruskim vojnicima koji su sudjelovali u sveobuhvatnoj invaziji na Ukrajinu trebalo bi doživotno zabraniti ulazak u schengenski prostor bez putovnica, rekao je estonski premijer Kristen Michal za Euronews, nastojeći taj prijedlog pretvoriti u politiku na razini cijele EU.

Estonska vlada tvrdi da proširena mobilizacija Kremlja – usmjerena na održavanje napada na Ukrajinu i nadoknađivanje gubitaka na bojištu – povećava vjerojatnost da bi, čak i nakon završetka sukoba, bivši borci mogli predstavljati rizik za EU.

“Što će ti ljudi raditi? Većina njih su kriminalci, ali unutar Rusije moraju biti tretirani kao heroji,” rekao je Michal u intervjuu za emisiju Europe Today, na marginama sastanka EU na Cipru.

“Oni će biti formirani kao Wagner II, Wagner III, privatne vojske, i djelovat će u Europi, Aziji, Africi, na svim kontinentima,” dodao je.

“Još jednom pitam sve: želite li takve ljude u blizini svog doma? Ne, ne želite. Zato ih treba doživotno zabraniti u Schengenu.”

Estonija je počela promicati zabranu ulaska u Schengen ranije ove godine i postupno je dobila potporu drugih država članica, sve dok Europsko vijeće nije uključilo taj prijedlog u svoje službene zaključke na ožujskom samitu.

Čelnici su zadužili Europsku komisiju da pruži “procjenu mogućih načina rješavanja ovog pitanja, ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u ovom području”.

Na svakoj državi članici EU-a je da odluči kome će izdati vizu i pod kojim uvjetima. Komisija postavlja zajednička pravila kako bi se osigurala dosljednost jer, nakon izdavanja vize, osoba ima pravo slobodnog kretanja unutar schengenskog prostora.

S obzirom na velik broj bivših i aktivnih ruskih vojnika, odgovornost se mora podijeliti među svim državama članicama, rekao je Michal.

“Estonija je već zabranila ulazak za oko 1.300 ruskih boraca,” rekao je.

“Možemo učiniti više, možemo učiniti deset puta više, ali ne možemo sami obraditi milijun (vojnika). Trebamo pomoć svih.”

Visoka predstavnica Kaja Kallas, koja nadzire ove napore, izjavila je da će prijedlog zabrane za Schengen biti spreman do lipanjskog samita čelnika.

Članak 42.7 nasuprot članku 5

Michal je govorio za Euronews uoči neformalnog sastanka čelnika EU na Cipru, zemlji koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a.

Domaćin, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, iskoristio je priliku za pokretanje političke rasprave o članku 42.7 Ugovora o EU, koji obvezuje na uzajamnu pomoć u slučaju oružanog napada na državu članicu. Pomoć može imati različite oblike – od vojne i ekonomske do diplomatske i medicinske.

Taj je članak iskorišten samo jednom, od strane Francuske 2015. godine, i nema razrađen praktični okvir.

Cipar je jedna od rijetkih država EU koja nije članica NATO-a i stoga ne može koristiti članak 5 o kolektivnoj obrani, koji je ključni odvraćajući mehanizam saveza.

Michal smatra da oba mehanizma – članak 42.7 EU-a i članak 5 NATO-a – mogu “postojati zajedno” bez proturječja ili napetosti.

“Pitanje je potrebe,” rekao je. “U pravilu se to preklapa s onim što radimo jer vam treba određena pomoć, trebaju vam saveznici da djeluju zajedno s vama.”

Rasprava o uzajamnoj pomoći dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump ponovno prijeti povlačenjem SAD-a iz NATO-a kao odgovor na odbijanje saveza da pomogne u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, koji Iran drži pod čvrstom kontrolom.

Upitan umanjuju li Trumpove prijetnje odvraćajuću vrijednost članka 5, Michal je rekao da ne, navodeći intervencije saveza prošle godine u zaštiti zračnog prostora Estonije i Poljske od ruskih upada.

“U tom trenutku Trumpova poruka bila je prilično jasna – Amerika stoji iza zaštite Baltika i Poljske,” rekao je Michal.

“Da, razumijem da ima puno političkih poruka, ali vojna komponenta funkcionira apsolutno dobro.”